{"id":1011,"date":"2025-02-07T17:27:56","date_gmt":"2025-02-07T17:27:56","guid":{"rendered":"https:\/\/kontekstikulture.me\/?p=1011"},"modified":"2026-02-09T10:29:52","modified_gmt":"2026-02-09T10:29:52","slug":"casopis-konteksti-kulture-studije-iz-humanistike-i-umjetnosti-i","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/2025\/02\/07\/casopis-konteksti-kulture-studije-iz-humanistike-i-umjetnosti-i\/","title":{"rendered":"\u010casopis \u201eKonteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti\u201c I\/2023."},"content":{"rendered":"\n

\u010casopis Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti<\/em> pokrenut je 2023. sa ciljem da u fokus interdisciplinarnih i multidisciplinarnih humanisti\u010dkih istra\u017eivanja \u2013 arheologije, istorije umjetnosti, istorije, etnologije, kulturne\/socijalne antropologije, muzeologije, heritologije, muzikologije, knji\u017eevnosti, lingvistike… \u2013 postavi bogato kulturno naslje\u0111e nastalo na prostoru dana\u0161nje Crne Gore, Balkana i Mediterana. Premre\u017een uticajima razli\u010ditih kultura i civilizacija koje su na njemu ostavile traga, ovaj prostor stolje\u0107ima je bivstvovao kao polje dinami\u010dne razmjene, u kome su se smjenjivale, premre\u017eavale, me\u0111usobno nadilazile i asimilovale razli\u010dite kulturolo\u0161ke paradigme, formiraju\u0107i, lotmanovski re\u010deno, razli\u010dite semiosfere<\/em>, u kojima su se neprestano konstruisali, pomjerali i obnavljali razli\u010diti semioti\u010dki kodovi. Dekodiranje tih kodova u datom prostoru i vremenu ne zna\u010di samo otkrivanje granica i semioti\u010dkih sfera jednog svijeta koji je i\u0161\u010dezao, ve\u0107 i na\u010dina na koji je on oblikovao i na\u0161 dana\u0161nji.<\/p>\n\n\n\n

Svaka kultura nastaje u izvjesnim prostorno-vremenskim koordinatama u okiviru kojih modeluje svoj unutra\u0161nji svijet \u2013 svoju sferu odnosa i zna\u010denja. A ona po\u010diva na granici, koja, najprije, odvaja sopstveni svijet od spoljnjeg i drugog, tu\u0111eg. Postepeno pomjeranje tih granica i njihova propulzivnost stvaraju, vremenom, kulturnu razmjenu.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, granice postoje i iznutra \u2013 socijalne, rodne, uzrasne…, te se unutar jedne kulture raslojavaju pojedine dru\u0161tvene zajednice i njihovo formiranje i pomjeranje tako\u0111e su uslovljeni odgovaraju\u0107im dru\u0161tvenopoliti\u010dkim i kulturnim kontekstima. Konteksti kulture, dakle, podrazumijevaju razli\u010dite semiosfere, a svaka od njih, sa svojim granicama i grani\u010dnim podru\u010djima, brojno\u0161\u0107u i razli\u010dito\u0161\u0107u perspektiva jeste upravo ono \u0161to karakteri\u0161e jednu kulturu i njenu dinamiku.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to nas u ovom \u010dasopisu posebno zanima jeste na koji na\u010din u jednoj kulturi dolazi do semioze <\/em>\u2013 do produkcije novih zna\u010denja, simboli\u010dke nadgradnje postoje\u0107eg i njegovog ulaska u komunikacijski proces izme\u0111u ljudi iste ili ra zli\u010dite epohe. \u0160to je to \u0161to modeluje odre\u0111enu sliku svijeta, na koji na\u010din se ona mijenja i \u0161to to govori o \u010dovjeku jednog vremena, ali i \u010dovjeku uop\u0161te? Traga\u0107e mo i za putevima identitetskih formiranja, ukr\u0161taja, za zna\u010denjima i smislom \u2013 doslovnim i simboli\u010dkim \u2013 pojedinih kulturnih fenomena, pojava i artefakta.<\/p>\n\n\n\n

U prvom broju (2023) obrati\u0107emo pa\u017enju na tri aspekta: (a) ulogu simboli\u010dkih semioti\u010dkih sistema, kakva je umjetnost kao na\u010din da se ostvari kulturni dijalog i kulturna razmjena izme\u0111u ljudi u razli\u010ditim epohama na osnovu arhe olo\u0161kih nalaza i sakralnih predmeta; (b) semantiku prostora kao elementa kulture sje\u0107anja, koji pamti brojne civilizacijske, kulturne i istorijske naslage, a opet biva podre\u0111en i odre\u0111en i obi\u010dnim \u010dovjekom i njegovom svakodnevicom; i (c) dinamiku unutra\u0161njih odnosa i granica u jednom dru\u0161tvu, na osnovu ko jih se u\u010ditavaju odre\u0111eni kulturni konteksti.<\/p>\n\n\n\n

Kulturna razmjena, poznato je, uslovljena je konvencionalnim i ikoni\u010dkim jezikom, kojim progovara nadasve umjetnost, kao izraz \u010dovjekove potrebe za samoizra\u017eavanjem i samoispoljavanjem, ali i za komunikacijom s vi\u0161im silama ili drugim \u010dovjekom.<\/p>\n\n\n\n

U radu \u201eThe Dance of Dots and Lines: The Common Archaeological Unease with a Specific Aspect of Prehistoric Art\u201c Boris Kavur isti\u010de da se u tuma\u010denju ornamentike na neolitskoj grn\u010dariji (tehnologije njene izrade, motiva i njihovog povezivanja u ve\u0107u narativnu cjelinu) zaboravlja na to da njeni raspored i oblik nijesu uslovljeni samo proizvoljno\u0161\u0107u ili estetskim osje\u0107ajem grn\u010dara-umjetnika ve\u0107 predstavljaju i odraz iskustva kroz vrijeme, potrebu za simboli\u010dkim izra\u017eavanjem i komunikacijom, otkrivaju\u0107i, ujedno, i civilizaci jske skokove, kao i kognitivne procese.<\/p>\n\n\n\n

Martina Ble\u010di\u0107 Kavur u tekstu \u201eEfeb u aristokratskom lovu iz Lisijevog polja<\/em>\u201c na primjeru tri privjeska s pomenutom predstavom i motivima vepra i zeca podsje\u0107a na ulogu jezika simbola ne samo u umjetni\u010dkom izrazu nego i u dru\u0161tvenoj komunikaciji \u2013 u me\u0111usobnom povezivanju razli\u010ditih znakovnih sistema i razumijevanju kulturnih kodova. Iako je rije\u010d o tzv. lutaju\u0107im motivima, \u010dije je porijeklo u gr\u010dkoj arhajskoj umjetnosti, a koji se javljaju i na \u0161irem balkanskom podru\u010dju i na Siciliji, za pravilno razumijevanje poruke koju odre\u0111ene simboli\u010dne predstave prenose nu\u017eno je prevazila\u017eenje granica kul turnih normi i vremenskih epoha i poznavanje konteksta pronala\u017eenja i samog predmeta.<\/p>\n\n\n\n

Milena Ul\u010dar u \u010dlanku \u201eRefashioning the Reliquaries in the Early Modern Bay of Kotor\u201c ispituje granice svetog i profanog i rezultat njihovog pomjeranja u ranom modernom dobu u Boki Kotorskoj u uslovima koje stvaraju odre\u0111e na kulturna pozadina, dru\u0161tvena uloga i \u010dulna senzibilnost. Ona na primjercima svetih relikvija, koje su rezultat spajanja naizgled nespojivog \u2013 raz norodnih svetih fragmenata iz razli\u010ditih vremena i sfera \u2013 sakralne i profane, pokazuje kako se mijenja pobo\u017enost \u010dovjeka ranog modernog doba i kako granice svetog i tabuiranog u odre\u0111enim okolnostima postaju porozne.<\/p>\n\n\n\n

Prostorno ome\u0111ivanje nije samo polazna ta\u010dka u uspostavljanju jedne kulture ve\u0107 se i polo\u017eaj, arhitektonska rje\u0161enja i transformacija funkcije jednog grada mijenjaju u skladu sa kulturom\/civilizacijom koja ga uzima pod svoje. Gradovi stoga \u201epamte\u201c kulture koje su na njima ostavile traga, a u \u201epam\u0107enje svijeta\u201c u\u010ditava se i slika \u201emalog\u201c \u010dovjeka, njegovih navika i obi\u010daja.<\/p>\n\n\n\n

U tekstu Roberta Golovi\u0107a \u201eFrom Rhizon to Risinium: Short Insights into Transformation of an Illyrian Capital to Roman Municipium from a Perspective of Urban Archaeology\u201c pratimo kako arheolo\u0161ki i arhitektonski ostaci drevnog Risna svjedo\u010de o burnim dru\u0161tvenopoliti\u010dkim doga\u0111ajima koji su uticali na formiranje i transformaciju jednog grada. Dana\u0161nji Risan \u201epamti\u201c vrijeme kada je bio ilirski glavni grad i odbrambeno utvr\u0111enje, zatim rimska trgova\u010dka ispostava, potom grani\u010dni grad izme\u0111u Isto\u010dnog i Zapadnog rimskog carstva u vrijeme cara Teodosija u IV vijeku, sredi\u0161te episkopa u ranom srednjem vijeku i kasnije pograni\u010dni grad Osmanskog carstva.<\/p>\n\n\n\n

U radu \u201eKako su u Analima Budve<\/em> don Krsta Ivanovi\u0107a anti\u010dki Budvani postali Liburni\u201c Gordana Ljubanovi\u0107 istra\u017euje tok geopoliti\u010dkog lociranja Budve i njenog stanovni\u0161tva u pro\u0161losti, ukazuju\u0107i na nu\u017enost kriti\u010dkog preispitivanja izvora na osnovu kojih se jedan prostor defini\u0161e i smje\u0161ta u \u0161iri geografski i dru\u0161tveni kontekst. Neutemeljeno i proizvoljno pomjeranje prostornih grani ca, pa time i kulturnih areala, mo\u017ee da ima i dalekose\u017ene posljedice u identitetskim prekrajanjima i konstrukcijama.<\/p>\n\n\n\n

Luka Rakojevi\u0107 u tekstu \u201e\u017divot jednog trga: nik\u0161i\u0107ki trg kroz vrijeme\u201c u periodu od jednog i po vijeka prati nastanak i razvoj jednog dijela urbanog prostora Nik\u0161i\u0107a, preplitanje mediteranske i kontinentalne kulture u njegovom nastajanju, ali i burne istorijske doga\u0111aje i \u017eivotne navike obi\u010dnog \u010dovjeka, \u010dija je svakodnevica njime i te kako obilje\u017eena.<\/p>\n\n\n\n

Odnosi koji postoje unutar jednog dru\u0161tva odraz su specifi\u010dne politi\u010dke, ali i kulturne klime, o \u010demu govore i socijalna, rodna i uzrasna raslojavanja i sami me\u0111uljudski odnosi, ure\u0111eni testamentima, mirazom i ekonomskim udru\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Savo Markovi\u0107 u \u201ePrilogu poznavanju vi\u0161eg dru\u0161tvenog stale\u017ea Budve: Ferro i Barunovi\u0107\u201c na osnovu testamenata dvojice pripadnika vi\u0161eg dru\u0161tvenog stale\u017ea u Budvi s kraja XVI i po\u010detka XVII stolje\u0107a predo\u010dava vi\u0161e o trgova\u010dkim i pomorskim poduhvatima onovremenih Budvana \u2013 od gusarskih do ozbiljnih pomorskotrgova\u010dkih poslova \u2013 daju\u0107i sliku i dru\u0161tvenih odnosa: rodbinskih i kumovskih veza, izraza li\u010dne pobo\u017enosti, obilje\u017eja svakodnevnog \u017eivota…<\/p>\n\n\n\n

Mirjana Blagojevi\u0107 u radu \u201eO mirazu u Budvi, Kotoru i Pa\u0161trovi\u0107ima u srednjem veku\u201c ukazuje na to kako se kroz ustanovu miraza, koja je utvr\u0111ena statutima ovih gradova, kao osnovnim izvorom prava, ali ukorijenjena i u obi\u010dajnom pravu, i\u0161\u010ditava status jedne dru\u0161tvene grupe \u2013 \u017eene u trima pomenu tim sredinama. Ali i na koji na\u010din mi danas, zahvaljuju\u0107i notarskim ispravama koje su svjedo\u010dile o primjeni normi u praksi, sagledavamo tada\u0161nje pravne i dru\u0161tvene odnose.<\/p>\n\n\n\n

I, na kraju, Milko \u0160timac u tekstu \u201ePrete\u010de akcionarstva u Boki prema isprava ma kotorskih notara\u201c na osnovu arhivske gra\u0111e i kotorskih srednjovjekovnih dokumenata predo\u010dava kako je bokeljske trgovce razvijena trgovina postepe no vodila ka slo\u017eenijim na\u010dinima poslovnog udru\u017eivanja, u kojima se prepoznaju neke odlike koje danas vezujemo za akcionarstvo, \u0161to ukazuje na stepen ekonomskog i dru\u0161tvenog razvoja onda\u0161nje kotorske komune.<\/p>\n\n\n\n

Stanka Jankovi\u0107 Pivljanin
Du\u0161an Medin<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010casopis Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti pokrenut je 2023. sa ciljem da u fokus interdisciplinarnih i multidisciplinarnih humanisti\u010dkih istra\u017eivanja \u2013 arheologije, istorije umjetnosti, istorije, etnologije, kulturne\/socijalne antropologije, muzeologije, heritologije, muzikologije, knji\u017eevnosti, lingvistike… \u2013 postavi bogato kulturno naslje\u0111e nastalo na prostoru dana\u0161nje Crne Gore, Balkana i Mediterana. Premre\u017een uticajima razli\u010ditih kultura i civilizacija koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1014,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-1011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prikazi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1011"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1011\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1660,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1011\/revisions\/1660"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}