{"id":1241,"date":"2026-01-03T15:57:00","date_gmt":"2026-01-03T15:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kontekstikulture.me\/?p=1241"},"modified":"2026-02-09T10:23:27","modified_gmt":"2026-02-09T10:23:27","slug":"zvonimir-drvar-svila-zmajevi-i-papir-zvonimira-stopica-i-gorana-durdevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/2026\/01\/03\/zvonimir-drvar-svila-zmajevi-i-papir-zvonimira-stopica-i-gorana-durdevica\/","title":{"rendered":"Zvonimir Drvar\u00a0| \u201eSvila, zmajevi i papir\u201d Zvonimira Stopi\u0107a i Gorana \u0110ur\u0111evica"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>\u00a0<\/em>\u00a0<strong>Zvonimir Drvar<\/strong> [1]<br><em>Tehni\u010dki muzej \u201eNikola Tesla\u201d<\/em><br><em>Zagreb<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Svila, zmajevi i papir<\/em> autora Zvonimira Stopi\u0107a i Gorana \u0110ur\u0111evi\u0107a (Alfa, Zagreb, 2021) na originalan na\u010din doprinosi razumijevanju kineske povijesti iz pera Europljana koji ve\u0107 dugi niz godina prou\u010davaju kinesku arheologiju i kontakte sa zapadnim civilizacijama. Europljanima je povijesni i tehnolo\u0161ki razvoj Kine uglavnom nepoznanica, a to je prije svega rezultat nepoznavanja pisma. Ako povu\u010demo paralelu s povijesnim razvojem Europe i Bliskog Istoka, moramo biti svjesni da je u Europi razumijevanje pisane rije\u010di u velikoj mjeri doprinijelo i razumijevanju njenog razvoja. Sjetimo se kako se u odre\u0111enim obrazovnim institucijama u Europi i danas u\u010de latinski i gr\u010dki jezik, te alfabetsko pismo koje je poteklo s Bliskog istoka. Kineski jezik i kinesko pismo sasvim su razli\u010diti od jezika i pisama bliskih zapadnome svijetu. Kinesko pismo je do danas ostalo jedinstveno po tome \u0161to je slikovno. Tako se govornici kineskog jezika mogu razumjeti pomo\u0107u pisma ako se zbog dijalektalnih razlika ne mogu razumjeti u govoru. Upravo je kinesko pismo to koje je ujedinilo Kineze na tako velikom geografskom prostoru od sredi\u0161nje Azije do rubnih mora Tihog oceana i od Mand\u017eurije do tropskih podru\u010dja kineskog juga.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov ove knjige ima veliku va\u017enost. On nas odmah upu\u0107uje na ono \u0161to je tipi\u010dno za Kinu. Vjerujem kako su autori upravo pomo\u0107u naslova htjeli svoje djelo pribli\u017eiti svima onima koje zanima sve vezano uz Kinu. Zaista i jest tako s obzirom na to da se u ovoj knjizi na jednom mjestu mo\u017ee na\u0107i skoro sve va\u017eno o povijesti Kine. Na 200-tinjak stranica autori daju opse\u017ean prikaz va\u017enih pojava koje su obilje\u017eile kinesku povijest. Sve ono \u0161to mo\u017eda i nije spomenuto, a \u010ditatelj smatra va\u017enim, mo\u017ee se zasigurno prona\u0107i u vrlo izda\u0161nom popisu literature na kraju svakog potpoglavlja. Mno\u0161tvo fotografija i kartografskih prikaza dodatno doprinosi boljem razumijevanju napisanog.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je koncipirana tako da svako poglavlje zapo\u010dinje kratkim uvodnim dijelom. Autori navode znanja, vje\u0161tine i stajali\u0161ta koja \u0107e \u010ditatelj ste\u0107i \u010ditaju\u0107i poglavlje, te daju pregled i strukturu kategorija znanja i vje\u0161tina koja se mogu usvojiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvo nas poglavlje upoznaje s geografskim osobitostima Kine. Ono je potrebno kako bi se upoznao \u0161iri kontekst unutar kojeg se razvijala kineska civilizacija. Nemogu\u0107e je govoriti o povijesti Kine, a da nismo upoznati s osnovama geografije Kine, poznavanjem regionalnih cjelina, reljefnim osobitostima, rije\u010dnom mre\u017eom, klimom, ali i stanovni\u0161tvom i urbanim razvojem.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Idu\u0107e poglavlje je najopse\u017enije i govori o povijesti Kine od vremena u kojem su prvi pripadnici roda Homo naselili podru\u010dje dana\u0161nje Kine, a \u010diji su ostaci poznati kao \u201epekin\u0161ki pra\u010dovjek\u201c, pa sve do kraja carske Kine i 1911. godine. Autori kronolo\u0161kim redoslijedom opisuju ljudski razvoj i daju nam uvid u kojim su se dijelovima Kine stvorile prve jezgre budu\u0107e civilizacije. To su svakako bila podru\u010dja pogodna za poljoprivredu, koja su omogu\u0107ila neolitsku revoluciju u kojoj je dru\u0161tvo iz lova\u010dko-sakuplja\u010dkog postupno postalo sjedila\u010dko i ovisno o kulturama koje je uzgajalo. Nadalje se upoznajemo i s po\u010decima kineske povijesti, koja vremenski odgovara pojavi izuzetnog ideografskog pisma. Saznajemo i o prvim mitolo\u0161kim vladarima Kine. Autori pru\u017eaju i dokaze kojima autenti\u010dnost prve kineske dinastije Shang vi\u0161e ne mo\u017ee biti osporavana. Nadalje se upoznajemo i s vanjskom i unutarnjom politikom Kine kroz period od skoro tri tisu\u0107lje\u0107a. Uo\u010davamo kako su brojna tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a potpomognula razvoj jedinstvene civilizacije na istoku Azije. Kineski zid, Veliki kanal, carske pala\u010de, doticaj s budizmom, pojava Konfucija i Daozija&#8230; Sve je to od presudne va\u017enosti za dana\u0161nje razumijevanje Kine.<\/p>\n\n\n\n<p>Poglavlje o kineskoj arheologiji je sasvim autenti\u010dna i originalna cjelina o kojoj prosje\u010dni \u010ditatelj ponajmanje zna. Navodi se njen povijesni razvoj i glavni \u010dimbenici koji su je odredili tijekom vremena. Upoznajemo se i s materijalima od kojih su izra\u0111ivani predmeti, a koji su nerazdvojivo povezani s Kinom, poput keramike, terakote, porculana i \u017eada. Autori opisuju i uporabu drugih znanosti pomo\u0107u kojih arheolo\u0161ka istra\u017eivanja mogu biti svrhovitija. Saznajemo kako brojni predmeti poput novca ili zrcala tako\u0111er mogu poslu\u017eiti arheologiji u boljem razumijevanju povijesnih dru\u0161tava.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Poglavlje o kinesko-europskim dodirima je posljednje u knjizi prije zaklju\u010dka i dodataka. U njemu autori obja\u0161njavaju povijesni kontekst kontakata zapadnih civilizacija i Kine. U\u010dimo kako su dinastija Han i Rimsko carstvo znali jedno za drugo, kako su postojale i veze izme\u0111u Kine i Bizanta, ali i kako su se te veze poglavi to intenzivirale u srednjem vijeku kad su u punoj mjeri za\u017eivjeli Putevi svile. Brojna su tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a tim putevima do\u0161la u Europu, kao \u0161to su uporaba svile, papirnati novac, kompas i barut. Navode se i stilske inovacije na razli\u010ditim artefaktima kojima se dokazuje i razmjena umjetni\u010dkih ideja. Autori na osnovu vlastitih istra\u017eivanja i izvo\u0111enja zaklju\u010daka iz istih potkrepljuju opisane kinesko-europske dodire.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Goleme razlike u pismu i jeziku dovele su do slabog razumijevanja kineske povijesti iz europske perspektive. Autori knjige su dobar dio svog \u017eivota proveli u Kini, gdje su nastavili obrazovanje iz povijesti i arheologije koje su zapo\u010deli u Hrvatskoj. Vje\u0161to su iskoristili svoje poznavanje kineskog jezika, pisma, kulture, obi\u010daja i tradicije kako bi \u010ditateljima prenijeli sve ono va\u017eno o kineskoj povijesti i arheologiji. Velika je vrijednost imati ovakvo \u0161tivo originalno napisano na hrvatskom jeziku. Vjerujem da \u0107e ovo uspje\u0161no ostvarenje autorima dati poticaj za budu\u0107a istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">ENDNOTES<\/h3>\n\n\n\n<p>[1] zvonimir.drvar@tmnt.hr.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">SEPARAT PRIKAZA<\/h3>\n\n\n\n<p>Separat ovog prikaza (pdf), objavljenog u tre\u0107em broju \u010dasopisa&nbsp;<em>Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti<\/em> (2025), mo\u017eete preuzeti klinom na <a href=\"https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Zvonimir.pdf\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Zvonimir.pdf\">ovaj link<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0\u00a0Zvonimir Drvar [1]Tehni\u010dki muzej \u201eNikola Tesla\u201dZagreb Knjiga Svila, zmajevi i papir autora Zvonimira Stopi\u0107a i Gorana \u0110ur\u0111evi\u0107a (Alfa, Zagreb, 2021) na originalan na\u010din doprinosi razumijevanju kineske povijesti iz pera Europljana koji ve\u0107 dugi niz godina prou\u010davaju kinesku arheologiju i kontakte sa zapadnim civilizacijama. Europljanima je povijesni i tehnolo\u0161ki razvoj Kine uglavnom nepoznanica, a to je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-1241","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prikazi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1241","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1241"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1241\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1646,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1241\/revisions\/1646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}