{"id":1309,"date":"2025-08-11T01:52:00","date_gmt":"2025-08-11T01:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kontekstikulture.me\/?p=1309"},"modified":"2026-02-09T10:28:50","modified_gmt":"2026-02-09T10:28:50","slug":"stanka-jankovic-pivljanin-ex-catharensia-kratak-jezicki-vodic-kroz-istoriju-kotora-ljiljane-kascelan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/2025\/08\/11\/stanka-jankovic-pivljanin-ex-catharensia-kratak-jezicki-vodic-kroz-istoriju-kotora-ljiljane-kascelan\/","title":{"rendered":"Stanka Jankovi\u0107 Pivljanin | \u201eEx Catharensia: Kratak jezi\u010dki vodi\u010d kroz istoriju Kotora\u201c Ljiljane Ka\u0161\u0107elan"},"content":{"rendered":"\n

Stanka Jankovi\u0107 Pivljanin <\/em><\/strong>[1]
JP Slu\u017ebeni glasnik<\/em>
Beograd, Srbija<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ex Catharensia: kratak jezi\u010dki vodi\u010d kroz istoriju Kotora<\/em> Ljiljane Ka\u0161\u0107elan vrijedan je i zna\u010dajan prilog poznavanju kulturnog i jezi\u010dkog naslje\u0111a Kotora. <\/p>\n\n\n\n

Polaze\u0107i od klju\u010dnih momenata iz istorije grada \u2013 od anti\u010dkog Akruvijuma do po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a \u2013 prelaze\u0107i vremena i epohe, uz iscrpno poznavanje literature i uzimaju\u0107i u obzir ne samo pisane izvore nego i arheolo\u0161ka saznanja, legende i mitove, autorka prati na\u010din na koji se u Kotoru i okolini pro\u017eimaju jezik i kultura, jezik i dru\u0161tvo, ukazuju\u0107i na to kako nam jezik otkriva mnogo toga o \u017eivotu u gradu, o slo\u017eenim dru\u0161tvenim i kulturnim okolnostima, o ljudima i njihovim odnosima.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga je podijeljena na devet poglavlja: \u201eAkruvijum\u201c, \u201eO gra\u0111enju Kotora\u201c, \u201eSrednjovjekovno rukopisno naslje\u0111e\u201c, \u201eLi\u010dna imena u notarskim ispravama XIV vijeka\u201c, \u201ePolatinjeni slovenizmi u Statutu\u201c, \u201eBoke\u0161ki govor i Venecija\u201c, \u201eGrad\u201c, \u201eJezik Perasta i Dobrote\u201c i \u201eToponimi Kotorskog zaliva na austrijskim katastarskim mapama\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U prvom poglavlju autorka se bavi ubikacijom drevnog Akruvijuma. Dosada\u0161nji istra\u017eiva\u010di ne sla\u017eu se oko njegovog polo\u017eaja: jedni smatraju da se nalazio na mjestu dana\u0161njeg Kotora, dok ga drugi smije\u0161taju u Grbaljsko polje, u zaliv Tra\u0161te. Konsultuju\u0107i relevantne izvore i Pojtingerovu tablu, autorka pokazuje kako na osnovu jezika \u2012 same etimologije naziva grada mo\u017eemo s prili\u010dnom vjerovatno\u0161\u0107u rije\u0161iti ovu nedoumicu.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201eO gra\u0111enju Kotora\u201c polaze\u0107i najprije od legende o nastanku grada, pa prate\u0107i etimologiju i semantiku dostupnih naziva, autorka primje\u0107uje da, od koje god osnove da krenemo: indoevropske, gr\u010dke, ilirske, slovenske… uvijek nailazimo na zna\u010denja koja se povezuju sa time da je rije\u010d o nepristupa\u010dnom terenu, te stoga i gradu koji je morao biti dobro opasan, ogra\u0111en ili utvr\u0111en, pa bilo da je rije\u010d o predrimskoj utvrdi, slovenskom ogra\u0111enom kotaru ili Porfirogenitovom su\u017eenom i stisnutom mjestu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSrednjovjekovno rukopisno naslje\u0111e\u201c je naslov tre\u0107eg poglavlja i u njemu autorka ukazuje na dugu tradiciju pismenosti i prepisivanja knjiga u Kotoru, kao i na stalnu isprepletenost uticaja Istoka i Zapada na kulturni i duhovni \u017eivot ovog grada. Upoznaje nas sa zna\u010dajem i sadr\u017eajem Andreacijeve povelje, Kotorskog pontifikala (Lectionarium et Pontificale Catharense<\/em>) i Kotorskog misala, ali i pokazuje na koji se na\u010din nastanak Miroslavljevog jevan\u0111elja dovodi u vezu s Kotorom. Podsje\u0107a nas na uticaj i zna\u010daj benediktinaca, njihovih skriptorija na Prevlaci, gdje je tako\u0111e nastao i prvi prepis Ilova\u010dke krm\u010dije<\/em> iz XIII vijeka i gdje je kasnije postojala srpska episkopska crkva, koja je posjedovala knjige \u010diji je popis sa\u010duvan u Simeonovom tipiku. Autorka ske\u0107e pa\u017enju i na ulogu franjevaca i do danas sa\u010duvanu bogatu franjeva\u010dku biblioteku, koja \u010duva desetine hiljada stranica pisanih beneventanom, karolinom i goticom, rijetke notne zapise i prve \u0161tampane knjige, inkunabule. Isti\u010de i da su prve svjetovne knjige u Kotoru bile zakonici i statuti, me\u0111u kojima se izdvaja Statut bratov\u0161tine Svetog krsta iz XIII vijeka i Statut bratov\u0161tine pomoraca \u2013 Bokeljske mornarice iz 1463. godine.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201eLi\u010dna imena u notarskim ispravama XIV vijeka\u201c nagla\u0161ava va\u017enost i ulogu notara u srednjovjekovnom Kotoru, organizaciju notarskih kancelarija, upotrebu latinskog i slovenskog jezika, i ukazuje na to kako nam notarski zapisi i antroponimi koji su u njima sa\u010duvani otkrivaju strukturu stanovni\u0161tva i dru\u0161tvene odnose u kotorskoj komuni. Pru\u017eaju\u0107i semanti\u010dku i morfolo\u0161ku analizu slovenskih antroponima \u2013 koji su najprije prevo\u0111eni, a kasnije romanizovani dodavanjem latinskih sufiksa, ukazuje na slojeve predslovenske, ali i hri\u0161\u0107anske tradicije, zanimanja, rodbinske odnose, dru\u0161tveni polo\u017eaj, patronime i etnonime… <\/p>\n\n\n\n

\u201ePolatinjeni slovenizmi u Statutu\u201c otkrivaju nam dominantne dru\u0161tvene odnose i privredne prilike u tada\u0161njem Kotoru i okolini posredstvom slovenskih rije\u010di koje nisu imale adekvatan ekvivalent u latinskom, pa su latinizovane u\u0161le u prevod i tako se sa\u010duvale. Posadnici, ponosnici, pr\u0107ija, uzvrati, <\/em>prezime Bu\u0107in <\/em>otkrivaju nam mnogo o feudalnim odnosima, va\u017enosti trgovine, vinogradarstva i obra\u0111ivanja zemlje, o obi\u010dajima, o tome da li se odre\u0111eni vinograd preoravao ili ne, o polo\u017eaju kmetova \u2013 koji su se nazivali imenom svog gospodara…<\/p>\n\n\n\n

Najdu\u017ee poglavlje u knjizi je \u201eBoke\u0161ki govor\u201c, u kom autorka govori o vi\u0161estoljetnom uticaju Venecije na privredni i kulturni \u017eivot Kotora, pridaju\u0107i posebnu pa\u017enju jednom od najzna\u010dajnijih identitetskih ishodi\u0161ta Kotorana \u2012 boke\u0161kom govoru. Daju\u0107i obiman popis pozajmljenica iz venecijanskog dijalekta, ukazuje na morfolo\u0161ke i fonetske promjene koje su se de\u0161avale prilikom njihovog preuzimanja, ali i na prisustvo ostataka balkanskih i dalmatskih latiniteta, autenti\u010dnih doma\u0107ih izraza i arhai\u010dnih slovenskih rije\u010di, kao i obrnuti smjer uticaja i preuzimanja.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje \u201eGrad\u201c donosi zanimljiv presjek u privrednu, dru\u0161tvenu, vjersku i kulturnu istoriju grada kroz analizu hodonima \u2012 kotorskih ulica, pjaca i palata. Oni otkrivaju \u017eivu trgova\u010dku i zanatsku djelatnost u gradu (Via artigiana<\/em>, kao nastavak puta iz zale\u0111a, bila je krcata radnjama s trgova\u010dkom robom, zanatima i uslugama; na Taba\u010dini su se nalazile tabakerije ili \u0161tavionice ko\u017ee; na pjacama se trgovalo mlijekom, bra\u0161nom, salatom: Pjaca od salate, Pjaca od mlijeka), religioznost i prisustvo hri\u0161\u0107anskih obreda i procesija (Skalom santom<\/em> su u \u010dast odbrane Perasta od Turaka subotom i\u0161le procesije do Gospe od Zdravlja, plemi\u0107ke palate su osim grbova \u010desto imale i hristograme, Pjaca Greka ukazuje i na postojanje pravoslavne bogomolje) i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

\u201eJezik Perasta i Dobrote\u201c podsje\u0107a na slavnu istoriju i kulturno naslje\u0111e ova dva va\u017ena pomorska naselja u Boki, pokazuju\u0107i kako su uzleti pismenosti i knji\u017eevnosti vezani upravo za vrijeme njihovog najve\u0107eg procvata. Posebnu pa\u017enju posve\u0107uje Zmajevi\u0107ima i Ljetopisu crkovnom<\/em> Andrije Zmajevi\u0107a, \u010diji latinski i \u0107irili\u010dki prepis nastavlja stoljetnu tradiciju isto\u010dnih i zapadnih uticaja u Boki. Nagla\u0161ava upotrebu narodnog jezika u knji\u017eevnosti mnogo prije Vuka (Jeronim Pima, Vicko i D\u017eivo Bolica…), isti\u010de pera\u0161ke pjesmarice i knji\u017eevni rad zna\u010dajnih Pera\u0161tana \u2012 Andrije i Vicka Zmajevi\u0107a, Krsta i Nikole Mazarovi\u0107a, Nikole Burovi\u0107a, Andrije i Julija Balovi\u0107a. Kada je rije\u010d o Dobroti, posebno se zadr\u017eava na Ivanu Antunu Nenadi\u0107u. Skre\u0107e pa\u017enju i na zbrku koju je unosilo kori\u0161\u0107enje mleta\u010dke latini\u010dke grafije, koja pored toga \u0161to nije odgovarala fonetskim karakteristikama narodnog jezika nije imala ni ustaljen na\u010din pisanja. Ukazuje i na \u010dinjenicu da \u0107e jezik, vremenom, postati jedna od naj\u010dvr\u0161\u0107ih veza me\u0111u \u017eiteljima kotorskih i bokeljskih naselja.<\/p>\n\n\n\n

Etimologija kotorske toponimije u centru je autorkinog interesovanja u posljednjem poglavlju \u2012 \u201eToponimi Kotorskog zaliva na austrijskim katastarskim mapama\u201c, u kom, vode\u0107i se etimolo\u0161kim, \u010desto zapretenim putevima, iznosi nekoliko svojih zaklju\u010daka koji bi mogli biti podlo\u017eni daljoj diskusiji, ali predstavljaju zanimljive uvide u istorijat grada i naselja u okolini, poput Peluzice, Mula, Stoliva…, pokazuju\u0107i \u0161to nam sve etimologija otkriva o terenu, ljudima i \u017eivotu na datom prostoru. <\/p>\n\n\n\n

Vo\u0111ena idejom da napi\u0161e kratak jezi\u010dki vodi\u010d kroz istoriju svog grada, koji \u0107e uhvatiti klju\u010dne momente iz njegove bogate kulturne pro\u0161losti, te biti i va\u017ean podsjetnik na nju, ali i po\u010detna ta\u010dka za mnoga dalja istra\u017eivanja i polemike, autorka je, odista, ovim djelom pokazala ne samo zavidno poznavanje literature, pisanih i usmenih izvora vezanih za svoj drevni grad, ve\u0107 i sposobnost da im adekvatno, kriti\u010dki promi\u0161ljeno, analiti\u010dki i sinteti\u010dki, pristupi. Obilje zna\u010dajnih informacija povezanih u smislenu cjelinu, spretno, promi\u0161ljeno i lucidno uhva\u0107ene veze i zna\u010denja daju posebnu vrijednost ovom izdanju. A posebnu dra\u017e i nesporna \u010dinjenica da iza svih slojeva zvu\u010danja i zna\u010denja u tekstu, kako smo jednom ve\u0107 primijetili, kroz zapretene puteve jezika i vremena odzvanja bat koraka s kotorskih plo\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n

ENDNOTES<\/h3>\n\n\n\n

[1] stanka_jankovic@yahoo.com.<\/p>\n\n\n\n

SEPARAT PRIKAZA<\/h3>\n\n\n\n

Separat ovog prikaza (pdf), objavljenog u drugom broju \u010dasopisa\u00a0Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti<\/em> (2024), mo\u017eete preuzeti klinom na ovaj link<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stanka Jankovi\u0107 Pivljanin [1]JP Slu\u017ebeni glasnikBeograd, Srbija Ex Catharensia: kratak jezi\u010dki vodi\u010d kroz istoriju Kotora Ljiljane Ka\u0161\u0107elan vrijedan je i zna\u010dajan prilog poznavanju kulturnog i jezi\u010dkog naslje\u0111a Kotora.  Polaze\u0107i od klju\u010dnih momenata iz istorije grada \u2013 od anti\u010dkog Akruvijuma do po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a \u2013 prelaze\u0107i vremena i epohe, uz iscrpno poznavanje literature i uzimaju\u0107i u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1441,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-1309","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prikazi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1309","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1309"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1309\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1658,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1309\/revisions\/1658"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1441"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}