{"id":2069,"date":"2026-07-14T21:14:52","date_gmt":"2026-07-14T21:14:52","guid":{"rendered":"https:\/\/kontekstikulture.me\/?p=2069"},"modified":"2026-07-31T21:19:06","modified_gmt":"2026-07-31T21:19:06","slug":"konteksti-kulture-studije-iz-humanistike-i-umjetnosti-iv-2026","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/2026\/07\/14\/konteksti-kulture-studije-iz-humanistike-i-umjetnosti-iv-2026\/","title":{"rendered":"\u201eKonteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti\u201c IV\/2026."},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010cetvrti broj \u010dasopisa Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti<\/em> za 2026. godinu ima u sredi\u0161tu ljude i njihovu religiju, nauku, kulturu i umjetnost u kontekstu susreta Orijenta i Okcidenta, s namjerom da se kroz interdisciplinarni pristup osvijetle bogato iskustvo i naslje\u0111e koji su vjekovima oblikovali ne samo doma\u0107i, ve\u0107 i mnogo \u0161iri prostor. <\/p>\n\n\n\n

Devet nau\u010dnih radova iz razli\u010ditih humanisti\u010dkih perspektiva i nau\u010dnih disciplina, poput istoriografije, istorije umjetnosti, knji\u017eevnosti, religiologije, filozofije, istorije ideja, rodnih studija i studija kulture, preispituju kompleksne procese ovih slojevitih i dugotrajnih pro\u017eimanja. Oslanjaju\u0107i se na pisane i materijalne izvore, vjerska na\u010dela, lingvisti\u010dke specifi\u010dnosti i knji\u017eevne motive, autori vje\u0161to mapiraju fenomene koji su duboko uticali na Balkan, Mediteran, Bliski istok i Evropu, podsje\u0107aju\u0107i na dinami\u010dnu prirodu identiteta i neprekidni dijalog, pa i konflikt, me\u0111u kulturama i civilizacijama. Sabrani tekstovi iznova su potvrdili da granice izme\u0111u kultura nikada i nijesu bile fiksne, ve\u0107 prostori intenzivne razmjene, prevo\u0111enja, sukoba, hibridizacije misli i obi\u010daja, \u0161to se posebno jasno o\u010dituje u susretu islama i Istoka sa hri\u0161\u0107anstvom i Zapadom. <\/p>\n\n\n\n

Radi preglednosti i uo\u010davanja teorijskih srodnosti, radovi su, kao i u dosada\u0161njim izdanjima \u010dasopisa Konteksti kulture, podijeljeni u tri srodne tematske cjeline sa po tri \u010dlanka, od kojih svaka na specifi\u010dan na\u010din osvjetljava klju\u010dne aspekte date teme. <\/p>\n\n\n\n

Prva cjelina, Svjedo\u010danstva misli i vjere<\/em>, usmjerena je na intelektualne i duhovne domete muslimana koji su dali golemi doprinos svjetskoj nauci, filozofiji i religijskim praksama, a koji danas ba\u0161tini ne samo ova vjerska zajednica ve\u0107 i zna\u010dajan dio \u010dovje\u010danstva. Razli\u010ditim nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim pristupima autori ukazuju na slo\u017eenost i trajnu relevantnost islamske intelektualnosti i njenog naslje\u0111a u pro\u0161losti i savremenom kontekstu. <\/p>\n\n\n\n

Nusret Isanovi\u0107 u radu \u201eIbn al-Haytham, nagovjestitelj moderne znanosti\u201c osvjetljava fundamentalni doprinos islamske civilizacije usponu novovjekovnog Zapada, s posebnim fokusom na lik i djelo ovog polimata. Autor analizira njegova dostignu\u0107a na polju prirodnih nauka \u2013 matematike, fizike i geometrijske optike, izlo\u017eena u kapitalnom sedmotomnom djelu Kitab al-Manazer<\/em> (Knjiga o optici<\/em>). Rad demonstrira kako je ovaj srednjovjekovni nau\u010denjak, uvode\u0107i eksperiment i induktivnu metodu provjere hipoteza, postavio prvu nau\u010dnu teoriju percepcije udaljenosti i presudno uticao na oblikovanje moderne zapadne nau\u010dne svijesti i metodologije. <\/p>\n\n\n\n

Cvetan Teofanov u tekstu \u201eTarik Ramadan: kontroverzni glasnogovornik \u2019evropskog islama\u2019\u201c podrobno propituje kompleksan reformisti\u010dki projekat ovog intelektualca i njegovu viziju uskla\u0111ivanja islamskih principa sa zapadnim kontekstom i modernom demokratijom. Autor suprotstavlja Ramadanov hibridni koncept o\u0161trom sekularnom modelu Basama Tibija, sociolo\u0161kom pristupu \u017doslin Sezari, kao i kritikama Karolin Fure o \u201edvostrukom diskursu\u201c. Kroz ovu komparaciju rad plasti\u010dno oslikava \u0161iru dru\u0161tvenopoliti\u010dku, intelektualnu i kulturnu borbu oko pozicije islama, pluralizma i sekularizma u evropskom dru\u0161tvu. <\/p>\n\n\n\n

Sveobuhvatan pregled doktrinarnih, teolo\u0161kih i politi\u010dkih korijena bekta\u0161izma, prate\u0107i njegovu evoluciju od ranih islamskih debata i sufizma do formiranja tarike, ponudio je Slavi\u0161a Rakovi\u0107 u tekstu \u201eAlbanske bekta\u0161ije: od dervi\u0161kog reda do zasebne verske zajednice (i kulturne grupe)\u201c. Naro\u010ditu pa\u017enju usmjerio je na transformaciju ovog dervi\u0161kog reda u potpuno autonomnu i osobenu vjersku skupinu unutar albanskog, odnosno evropskog dru\u0161tva. Analizira se njihov specifi\u010dan kulturni doprinos i djelovanje na Balkanu danas, zaklju\u010duju\u0107i da bekta\u0161ije u Albaniji funkcioni\u0161u kao dinami\u010dna kulturna grupa koja integri\u0161e razli\u010dite religijske svjetonazore i neprestano ih prilago\u0111ava lokalnom kontekstu i duhu vremena. <\/p>\n\n\n\n

Druga cjelina, Naslje\u0111e susreta<\/em>, promi\u0161lja o zaostav\u0161tini Osmanlijskog carstva i islama na balkanskim podru\u010djima, nastaloj tokom vi\u0161estoljetne interakcije kroz politi\u010dke, dru\u0161tvene, religijske i kulturne kontekste. Manifestacije tih pro\u017eimanja autori i\u0161\u010ditavaju u raznovrsnoj materijalnoj i nematerijalnoj ba\u0161tini, od arhivske gra\u0111e s jadranskog priobalja, preko muzejskih predmeta iz Pljevalja, do tradicije vakufarstva u Bosni. <\/p>\n\n\n\n

Rad Sava Markovi\u0107a \u201eItalijanska korespondencija osmanskog Bara: pismo dubrova\u010dkim vlastima iz 1767. godine\u201c donosi iscrpnu istorijsku i kulturolo\u0161ku analizu pisma na italijanskom jeziku koje je jedan barski kapetan i muselim uputio vlastima u Dubrovniku. Osvjetljavaju\u0107i ekonomske odnose i privredne tokove ju\u017enog Jadrana u XVIII vijeku, pokazuje se kako su trgova\u010dke veze opstajale i u vremenima naru\u0161ene teritorijalne bezbjednosti. Autor posebno insistira na analizi birane leksike samog pisma, \u0161to svjedo\u010di o visokom nivou dru\u0161tvene komunikacije, diplomatskoj ugla\u0111enosti i svojevrsnom po\u0161tovanju me\u0111u ideolo\u0161ki i vjerski suprotstavljenim lokalnim elitama tog doba. <\/p>\n\n\n\n

Dragana Kujovi\u0107 u tekstu \u201ePrilog obradi osmanske materijalne kulture u Crnoj Gori: elementi zbirke metalnih predmeta iz Zavi\u010dajnog muzeja u Pljevljima\u201c nudi podrobnu analizu i opis specifi\u010dnih predmeta: osmanskih pe\u010data s talismanskim ispisima i magijske mesingane posude (Kur\u2019an tas<\/em>), pohranjenih u ovoj muzejskoj ustanovi. Autorka istra\u017euje ulogu narodne medicine i obrednih praksi koje su se razvijale nezavisno od zvani\u010dnog teolo\u0161kog stava, obja\u0161njavaju\u0107i tehnike obrade metala i urezivanja svetih tekstova u predmet. U radu se zaklju\u010duje da ovi artefakti funkcioni\u0161u kao specifi\u010dni ikonotekstualni posrednici izme\u0111u ljudske i bo\u017eanske sfere, slu\u017ee\u0107i vjernicima kao komunikacijski kanal za dobijanje Bo\u017eje za\u0161tite i blagoslova. <\/p>\n\n\n\n

Velida Matarad\u017eija i Amina Ajdinovi\u0107 Mehovi\u0107 u radu \u201eVakufi kao simboli pripadnosti orijentalno-islamskom civilizacijskom krugu\u201c ispituju istorijski razvoj, svrhu i dru\u0161tvenu ulogu institucije vakufa (dobrotvornih zadu\u017ebina kod muslimana) kao jednog od klju\u010dnih pokreta\u010da razvoja islamske civilizacije. Kroz arhivski i teorijski prikaz tri specifi\u010dna sarajevska vakufa iz osmanskog perioda autorke promi\u0161ljanju njihove raznovrsne humanitarne svrhe, kao \u0161to su nabavka zimske odje\u0107e za siroma\u0161nu djecu ili obezbje\u0111ivanja ogrjeva. Rad uspje\u0161no propituje i \u0161iru ulogu zadu\u017ebinarstva u kulturno-obrazovnom i javnom \u017eivotu muslimana u Bosni i Hercegovini pod osmanskom vla\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a tematska cjelina, Ogledala rije\u010di<\/em>, okuplja radove koji istra\u017euju slo\u017eene kodove i simbole osmanske, turske i \u0161ire islamske tradicije kroz prizmu knji\u017eevne simbolike, muzike i feministi\u010dke kritike \u2013 \u010ditano iz na\u0161e (pro)zapadne perspektive. Radovi u ovoj grupi analiziraju kako su se kroz umjetnost, lingvistiku i muzi\u010dke pojmove uobli\u010davali dijalog i razumijevanje izme\u0111u razli\u010ditih kulturnih krugova, bave\u0107i se, izme\u0111u ostalog, i dekonstrukcijom rodnih uloga i patrijarhalnih matrica u modernoj turskoj prozi. <\/p>\n\n\n\n

Ksenija Aykut i Stefani Miljkovi\u0107 u tekstu \u201eSimbolika i zna\u010daj ma\u010dke u turskoj knji\u017eevnosti i kulturi\u201c analiziraju specifi\u010dnu kulturolo\u0161ku, tradicijsku i literarnu ulogu ove \u017eivotinje kao simbola \u010distote, duhovne za\u0161tite i unutra\u0161njeg mira u islamskom svijetu. Autorke prate istorijski luk od po\u0161tovanja ma\u010dke u starom Egiptu do progona u srednjovjekovnoj Evropi, a zatim se fokusiraju na savremeni turski kulturni prostor. Istra\u017eivanje pokazuje kako najpoznatiji turski pisci, pripovjeda\u010di i pjesnici u svojim djelima daju zapa\u017een prostor nesvakida\u0161njem karakteru ma\u010dke, koriste\u0107i je kao va\u017enog pratioca \u010dovjeka i zrcalo za preispitivanje li\u010dnog i dru\u0161tvenog senzibiliteta. <\/p>\n\n\n\n

Melinda Botali\u0107 u radu \u201eSlika \u017eene u romanu Konak suza turske spisateljice \u0160ebnem I\u0161iguzel\u201c primjenjuje feministi\u010dku teoriju i kritiku kako bi analizirala rodne uloge i stereotipe u savremenoj turskoj knji\u017eevnosti. Kroz analizu \u017eenskih likova u pomenutom romanu autorka dekonstrui\u0161e binarnu opoziciju mu\u0161karac\u2013 \u017eena i propituje na koji na\u010din patrijarhalno kodirano dru\u0161tvo i dru\u0161tvena o\u010dekivanja kontroli\u0161u mo\u0107 i determini\u0161u polo\u017eaj \u017eene, kako u pro\u0161lim tako i sada\u0161njim vremenima. <\/p>\n\n\n\n

Na koji na\u010din se u muzici uo\u010davaju kulturolo\u0161ka pro\u017eimanja pi\u0161e Predrag Jelenkovi\u0107 u tekstu \u201eO osnovnoj terminologiji turske umetni\u010dke muzike\u201c. Autor se bavi slo\u017eenom strukturom, muzikolo\u0161kim sistemom i dubokim filozofskim osnovama turske muzi\u010dke tradicije kroz analizu njenih klju\u010dnih termina, tonova i makama. Istra\u017eivanje detaljno rasvjetljava lingvisti\u010dke i kulturolo\u0161ke uticaje persijskog i arapskog jezika na tursku muzi\u010dku umjetnost, nude\u0107i precizna lingvisti\u010dka obja\u0161njenja originalnih naziva. Autor u radu postavlja i prijedloge adekvatnih ekvivalenata na srpskom jeziku, s ciljem da popuni prazninu na ovom terminolo\u0161kom polju u okviru doma\u0107ih muzikolo\u0161kih i orijentalisti\u010dkih studija. <\/p>\n\n\n\n

Na kraju, kao zaseban temat, nalaze se Prikazi<\/em>, koji donose osvrt na dva novija djela u crnogorskom izdava\u0161tvu, tematski vezana za naslje\u0111e islama i Osmanlija u na\u0161oj zemlji. Goran Pajovi\u0107 analizira knjigu Luna podno Lov\u0107ena: kulturno<\/em> naslje\u0111e islamskog stanovni\u0161tva Crne Gore u cetinjskim muzejima<\/em> koju je uredio Filip Kuzman. Ova studija objedinjuje \u0161iroki korpus predmeta pohranjenih u nekoliko muzeja u crnogorskoj prijestonici, \u010diji je specifikum to \u0161to su nastali ili kori\u0161\u0107eni u kontekstu prisustva Osmanskog carstva na ovim prostorima, a dat je i pregled novijih umjetni\u010dkih ostvarenja autora islamske vjeroispovijesti. U narednom tekstu Filip Kuzman daje osvrt na zbornik radova Barski ni\u0161ani u kontekstu analize i vremena<\/em>, urednika Gorana Pajovi\u0107a i Burhana \u010celebi\u0107a, koji prvi put pru\u017ea sintezu i analizu osmanskih muslimanskih nadgrobnih spomenika na podru\u010dju Bara. Osim podataka o barskim obilje\u017ejima, zbornik sadr\u017ei i informacije o op\u0161tim karakteristikama ove vrste memorijalne ba\u0161tine, zatim obi\u010dajima pogrebne prakse u muslimana, te modelima normativne za\u0161tite islamskih nekropola. Nastanak obije knjige prikazane u zavr\u0161nom dijelu \u010dasopisa podr\u017eao je Fond za za\u0161titu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. <\/p>\n\n\n\n

Stanka Jankovi\u0107 Pivljanin
Du\u0161an Medin<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cetvrti broj \u010dasopisa Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti za 2026. godinu ima u sredi\u0161tu ljude i njihovu religiju, nauku, kulturu i umjetnost u kontekstu susreta Orijenta i Okcidenta, s namjerom da se kroz interdisciplinarni pristup osvijetle bogato iskustvo i naslje\u0111e koji su vjekovima oblikovali ne samo doma\u0107i, ve\u0107 i mnogo \u0161iri prostor. Devet […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2070,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-2069","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prikazi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2069"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2069\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2075,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2069\/revisions\/2075"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}