{"id":2090,"date":"2026-08-01T10:01:36","date_gmt":"2026-08-01T10:01:36","guid":{"rendered":"https:\/\/kontekstikulture.me\/?p=2090"},"modified":"2026-08-01T11:05:34","modified_gmt":"2026-08-01T11:05:34","slug":"filip-kuzman-barski-nisani-u-kontekstu-analize-i-vremena-zbornik-radova-ur-goran-pajovic-i-burhan-celebic-nvu-manoveki-bar-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/2026\/08\/01\/filip-kuzman-barski-nisani-u-kontekstu-analize-i-vremena-zbornik-radova-ur-goran-pajovic-i-burhan-celebic-nvu-manoveki-bar-2024\/","title":{"rendered":"Filip Kuzman | \u201eBarski ni\u0161ani u kontekstu analize i vremena: zbornik radova\u201c, ur. Goran Pajovi\u0107 i Burhan \u010celebi\u0107, NVU Manoveki, Bar, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\"><strong>Filip Kuzman<\/strong> [1]<br><em>JU Narodni muzej Crne Gore<br>Cetinje, Crna Gora<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednjih decenija, s upisivanjem ste\u0107aka na UNESCO Listu svjetske kulturne ba\u0161tine, u Crnoj Gori se sve vi\u0161e istra\u017eiva\u010da bavi obi\u010dajima sahranjivanja na tlu Crne Gore. Najvi\u0161e se istra\u017euju ste\u0107ci i tumuli, ali se sve ve\u0107a pa\u017enja posve\u0107uje i islamskim nekropolama (mezarjima) i njihovim nadgrobnim spomenicima, poznatim kao ni\u0161ani. Upravo se zbornik radova <em>Barski ni\u0161ani u kontekstu analize i vremena<\/em> bavi tematikom ni\u0161ana na tlu barske op\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbornik radova priredili su arheolozi Goran Pajovi\u0107 i Burhan \u010celebi\u0107. Pajovi\u0107 je ujedno i glavni urednik publikacije. Istra\u017eivanje za potrebe zbornika ura\u0111eno je kroz projekat \u201ePromocija otomanske kulture kroz zbornik radova i dokumentarni film, o umjetnosti nadgrobnih ni\u0161ana na teritoriji Bara\u201c, koji je nakon javnog konkursa 2022. finansijski podr\u017eao Fond za za\u0161titu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, dok su izradu \u0161tampanog izdanja pomogli Op\u0161tina Bar i Savjet muslimanskog naroda Crne Gore. Izdava\u010d zbornika je barsko Nevladino udru\u017eenje Manoveki, a zbornik je \u0161tampan 2024. godine u 250 primjeraka (IVPE, Cetinje), na 130 stranica velikog formata i mekog poveza.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"595\" height=\"852\" src=\"https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Prednja-korica.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-2092\" style=\"aspect-ratio:0.6983644741505899;width:351px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Prednja-korica.png 595w, https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Prednja-korica-210x300.png 210w\" sizes=\"(max-width: 595px) 100vw, 595px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Publikacija je koncipirana tako da se sastoji od dvije recenzije i sedam radova, dok su na kraju date fotografije barskih ni\u0161ana. Recenzenti su arheolozi Dejan Dra\u0161kovi\u0107 i Milo\u0161 \u017divanovi\u0107, a u recenzijama se pozdravlja ideja da se napravi zbornik koji se bavi ni\u0161anima na teritoriji op\u0161tine Bar i smatra da je publikacija vrijedna pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi tekst \u201eBar u stolje\u0107ima polumjeseca (1571\u20121878)\u201c rad je istori\u010dara Jovana Muhadinovi\u0107a. Nije slu\u010dajno stavljen na po\u010detku, jer daje odgovor na pitanje odakle ni\u0161ani na barskoj teritoriji. Muhadinovi\u0107 opisuje kako je Bar pao u osmanske ruke, kao i po\u010detak islamizacije. Posebno je obra\u0111eno prihvatanje islama plemena Mrkojevi\u0107a. Dalje se autor bavi orijentalnom arhitekturom, koja je zamijenila dotada\u0161nji mleta\u010dki stil gradnje, kao i ekonomskim prilikama za vrijeme osmanske uprave. Nijesu izostavljeni ni stranci, koji su tokom XIX vijeka posje\u0107ivali i pisali o Baru. Na kraju, Muhadinovi\u0107 se bavi crnogorskim oslobo\u0111enjem grada tokom Veljeg rata i postupanju knjaza Nikole Petrovi\u0107a Njego\u0161a prema lokalnom muslimanskom stanovni\u0161tvu. U radu je dato i nekoliko fotografija, od kojih je najinteresantnija crnobijela fotografija iz XIX vijeka, na kojoj se u prvom planu vidi mezarje s ni\u0161anima, dok je u pozadini Stari Bar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arheolo\u0161kinja Petra Zdravkovi\u0107 u tekstu \u201eArheologija islamskih nekropola u Crnoj Gori \u2013 zakonski okvir\u201c bavi se na\u010dinima kako za\u0161titi islamske nekropole (mezarja) kroz arheolo\u0161ka istra\u017eivanja i zakonski okvir. Autorka navodi da su arheolo\u0161ka istra\u017eivanja islamskih nekropola rijetka i da su u vrijeme pisanja teksta samo tri takva istra\u017eivanja zavr\u0161ena, dok je jedno, i to ba\u0161 u Starom Baru, bilo u toku. Zaklju\u010duje da je potrebno vi\u0161e, kako bi se omogu\u0107ila in situ konzervacija i za\u0161tita ovih vrijednih spomenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istori\u010dari Vukan Ra\u017enatovi\u0107 i Filip Kuzman analiziraju i objavljuju rad crnogorskog istori\u010dara Marka Dragovi\u0107a pod nazivom \u201eMuhamedanske zadu\u017ebine u Baru\u201c. Dragovi\u0107ev rad je iza\u0161ao 1908. godine u <em>Zborniku za narodni \u017eivot i obi\u010daje ju\u017enih Slavena<\/em>. Njegov tekst je zna\u010dajan kao istorijski izvor, jer je autor li\u010dno obilazio barske vakufe na po\u010detku XX vijeka i prenio zna\u010dajne podatke o socijalnom \u017eivotu barskih muslimana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istori\u010dar Admir Adrovi\u0107 u svom tekstu \u201eOsmanski nadgrobni spomenici i njihove op\u0161te karakteristike\u201c bavi se razli\u010ditim oblicima ni\u0161ana koji se javljaju u islamskom svijetu. Tekst prate brojne ilustracije, kako bi \u010ditalac \u0161to lak\u0161e mogao da se upozna s tipovima ni\u0161ana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od prire\u0111iva\u010da zbornika Burhan \u010celebi\u0107 napisao je dva rada. Prvi nosi naziv \u201eObi\u010daji sahranjivanja kod muslimana\u201c. U ovom kratkom tekstu autor govori o islamskim obi\u010dajima prilikom sahranjivanja koji su do\u0161li s Osmanlijama na Balkan i u Crnu Goru. Tako\u0111e se osvrnuo i na obi\u010daje koje je lokalno stanovni\u0161tvo unijelo u islamsku tradiciju. Drugi \u010celebi\u0107ev rad, \u201eBarski ni\u0161ani\u201c, predstavlja analizu islamskih nadgrobnih spomenika na teritoriji op\u0161tine Bar i usko je vezan s temom zbornika. Autor barske ni\u0161ane klasificira po obliku i bavi se njihovom ornamentikom i epitafima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednji tekst u zborniku \u2012 \u201eZaboravljeni mezar\u201c napisao je publicista Mirsad Kurga\u0161 i u njemu je opisao jedan muslimanski grob na obodu Zubaca, nedaleko od u\u0161\u0107a potoka Vickovi\u0107a u rijeku \u017deljeznicu, a uz pomo\u0107 prevodioca de\u0161ifrovao je gotovo cijeli natpis na ni\u0161anu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju zbornika prire\u0111iva\u010di donose fotografije ni\u0161ana koji se nalaze oko \u0160kanjevi\u0107a d\u017eamije, Omerba\u0161i\u0107a d\u017eamije, Dervi\u0161 Hasanove d\u017eamije i u Podgradu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbornik radova <em>Barski ni\u0161ani u kontekstu analize i vremena<\/em> donosi nam vrijedne podatke o islamskoj kulturi i njihovim obi\u010dajima sahranjivanja na teritoriji op\u0161tine Bar. Publikacija skre\u0107e pa\u017enju nau\u010dne javnosti na ovaj i dalje slabo istra\u017eeni dio islamskog naslje\u0111a na tlu Crne Gore. Zbornik ne obra\u0111uje sve muslimanske nekropole u op\u0161tini Bar, ve\u0107 samo one koje se nalaze u neposrednoj blizini Starog Bara. To su ujedno i najreprezentativniji primjerci ovog oblika spomeni\u010dko-sakralne arhitekture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107a vrijednost zbornika le\u017ei u interdisciplinarnom pristupu. Tako se u njemu mogu na\u0107i tekstovi arheologa i istori\u010dara, kao i jedan tekst lokalnog barskog publiciste. Autori se u svojim radovima bave problematikom ni\u0161ana iz vi\u0161e aspekata: istorijskog, arheolo\u0161kog, antropolo\u0161kog, arhitektonskog, zakonodavnog i vjerskog. Publikacija sadr\u017ei vi\u0161e od 100 visokokvalitetnih fotografija nadgrobnih spomenika, \u010dime se \u010ditaocu znatno olak\u0161ava upoznavanje s tipovima ni\u0161ana koji se nalaze u Baru. Zbornik je i dobra osnova za budu\u0107a istra\u017eivanja, prije svega izradu dokumentarnog filma o barskim ni\u0161anima, koji bi sigurno privukao pa\u017enju javnosti. Mo\u017eda i jedina mana zbornika jeste ta \u0161to nije preveden na engleski jezik, \u010dime je njegova dostupnost ograni\u010dena samo za regionalnu nau\u010dnu javnost.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">ENDNOTA<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[1] filip_kuzman94@yahoo.com.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">SEPARAT PRIKAZA<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Separat ovog prikaza (pdf), objavljenog u \u010detvrtom broju \u010dasopisa <em>Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti<\/em> (2026), mo\u017eete preuzeti klinom na <a href=\"https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Filip-Kuzman.pdf\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/kontekstikulture.me\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Filip-Kuzman.pdf\">ovaj link<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Filip Kuzman [1]JU Narodni muzej Crne GoreCetinje, Crna Gora Posljednjih decenija, s upisivanjem ste\u0107aka na UNESCO Listu svjetske kulturne ba\u0161tine, u Crnoj Gori se sve vi\u0161e istra\u017eiva\u010da bavi obi\u010dajima sahranjivanja na tlu Crne Gore. Najvi\u0161e se istra\u017euju ste\u0107ci i tumuli, ali se sve ve\u0107a pa\u017enja posve\u0107uje i islamskim nekropolama (mezarjima) i njihovim nadgrobnim spomenicima, poznatim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2094,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-2090","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prikazi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2090"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2090\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2171,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2090\/revisions\/2171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontekstikulture.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}