Stanka Janković Pivljanin [1]
JP Službeni glasnik
Beograd, Srbija
Ex Catharensia: kratak jezički vodič kroz istoriju Kotora Ljiljane Kašćelan vrijedan je i značajan prilog poznavanju kulturnog i jezičkog nasljeđa Kotora.
Polazeći od ključnih momenata iz istorije grada – od antičkog Akruvijuma do početka prošlog stoljeća – prelazeći vremena i epohe, uz iscrpno poznavanje literature i uzimajući u obzir ne samo pisane izvore nego i arheološka saznanja, legende i mitove, autorka prati način na koji se u Kotoru i okolini prožimaju jezik i kultura, jezik i društvo, ukazujući na to kako nam jezik otkriva mnogo toga o životu u gradu, o složenim društvenim i kulturnim okolnostima, o ljudima i njihovim odnosima.
Knjiga je podijeljena na devet poglavlja: „Akruvijum“, „O građenju Kotora“, „Srednjovjekovno rukopisno nasljeđe“, „Lična imena u notarskim ispravama XIV vijeka“, „Polatinjeni slovenizmi u Statutu“, „Bokeški govor i Venecija“, „Grad“, „Jezik Perasta i Dobrote“ i „Toponimi Kotorskog zaliva na austrijskim katastarskim mapama“.
U prvom poglavlju autorka se bavi ubikacijom drevnog Akruvijuma. Dosadašnji istraživači ne slažu se oko njegovog položaja: jedni smatraju da se nalazio na mjestu današnjeg Kotora, dok ga drugi smiještaju u Grbaljsko polje, u zaliv Trašte. Konsultujući relevantne izvore i Pojtingerovu tablu, autorka pokazuje kako na osnovu jezika ‒ same etimologije naziva grada možemo s priličnom vjerovatnošću riješiti ovu nedoumicu.
U poglavlju „O građenju Kotora“ polazeći najprije od legende o nastanku grada, pa prateći etimologiju i semantiku dostupnih naziva, autorka primjećuje da, od koje god osnove da krenemo: indoevropske, grčke, ilirske, slovenske… uvijek nailazimo na značenja koja se povezuju sa time da je riječ o nepristupačnom terenu, te stoga i gradu koji je morao biti dobro opasan, ograđen ili utvrđen, pa bilo da je riječ o predrimskoj utvrdi, slovenskom ograđenom kotaru ili Porfirogenitovom suženom i stisnutom mjestu.
„Srednjovjekovno rukopisno nasljeđe“ je naslov trećeg poglavlja i u njemu autorka ukazuje na dugu tradiciju pismenosti i prepisivanja knjiga u Kotoru, kao i na stalnu isprepletenost uticaja Istoka i Zapada na kulturni i duhovni život ovog grada. Upoznaje nas sa značajem i sadržajem Andreacijeve povelje, Kotorskog pontifikala (Lectionarium et Pontificale Catharense) i Kotorskog misala, ali i pokazuje na koji se način nastanak Miroslavljevog jevanđelja dovodi u vezu s Kotorom. Podsjeća nas na uticaj i značaj benediktinaca, njihovih skriptorija na Prevlaci, gdje je takođe nastao i prvi prepis Ilovačke krmčije iz XIII vijeka i gdje je kasnije postojala srpska episkopska crkva, koja je posjedovala knjige čiji je popis sačuvan u Simeonovom tipiku. Autorka skeće pažnju i na ulogu franjevaca i do danas sačuvanu bogatu franjevačku biblioteku, koja čuva desetine hiljada stranica pisanih beneventanom, karolinom i goticom, rijetke notne zapise i prve štampane knjige, inkunabule. Ističe i da su prve svjetovne knjige u Kotoru bile zakonici i statuti, među kojima se izdvaja Statut bratovštine Svetog krsta iz XIII vijeka i Statut bratovštine pomoraca – Bokeljske mornarice iz 1463. godine.
U poglavlju „Lična imena u notarskim ispravama XIV vijeka“ naglašava važnost i ulogu notara u srednjovjekovnom Kotoru, organizaciju notarskih kancelarija, upotrebu latinskog i slovenskog jezika, i ukazuje na to kako nam notarski zapisi i antroponimi koji su u njima sačuvani otkrivaju strukturu stanovništva i društvene odnose u kotorskoj komuni. Pružajući semantičku i morfološku analizu slovenskih antroponima – koji su najprije prevođeni, a kasnije romanizovani dodavanjem latinskih sufiksa, ukazuje na slojeve predslovenske, ali i hrišćanske tradicije, zanimanja, rodbinske odnose, društveni položaj, patronime i etnonime…
„Polatinjeni slovenizmi u Statutu“ otkrivaju nam dominantne društvene odnose i privredne prilike u tadašnjem Kotoru i okolini posredstvom slovenskih riječi koje nisu imale adekvatan ekvivalent u latinskom, pa su latinizovane ušle u prevod i tako se sačuvale. Posadnici, ponosnici, prćija, uzvrati, prezime Bućin otkrivaju nam mnogo o feudalnim odnosima, važnosti trgovine, vinogradarstva i obrađivanja zemlje, o običajima, o tome da li se određeni vinograd preoravao ili ne, o položaju kmetova – koji su se nazivali imenom svog gospodara…
Najduže poglavlje u knjizi je „Bokeški govor“, u kom autorka govori o višestoljetnom uticaju Venecije na privredni i kulturni život Kotora, pridajući posebnu pažnju jednom od najznačajnijih identitetskih ishodišta Kotorana ‒ bokeškom govoru. Dajući obiman popis pozajmljenica iz venecijanskog dijalekta, ukazuje na morfološke i fonetske promjene koje su se dešavale prilikom njihovog preuzimanja, ali i na prisustvo ostataka balkanskih i dalmatskih latiniteta, autentičnih domaćih izraza i arhaičnih slovenskih riječi, kao i obrnuti smjer uticaja i preuzimanja.
Poglavlje „Grad“ donosi zanimljiv presjek u privrednu, društvenu, vjersku i kulturnu istoriju grada kroz analizu hodonima ‒ kotorskih ulica, pjaca i palata. Oni otkrivaju živu trgovačku i zanatsku djelatnost u gradu (Via artigiana, kao nastavak puta iz zaleđa, bila je krcata radnjama s trgovačkom robom, zanatima i uslugama; na Tabačini su se nalazile tabakerije ili štavionice kože; na pjacama se trgovalo mlijekom, brašnom, salatom: Pjaca od salate, Pjaca od mlijeka), religioznost i prisustvo hrišćanskih obreda i procesija (Skalom santom su u čast odbrane Perasta od Turaka subotom išle procesije do Gospe od Zdravlja, plemićke palate su osim grbova često imale i hristograme, Pjaca Greka ukazuje i na postojanje pravoslavne bogomolje) i slično.
„Jezik Perasta i Dobrote“ podsjeća na slavnu istoriju i kulturno nasljeđe ova dva važna pomorska naselja u Boki, pokazujući kako su uzleti pismenosti i književnosti vezani upravo za vrijeme njihovog najvećeg procvata. Posebnu pažnju posvećuje Zmajevićima i Ljetopisu crkovnom Andrije Zmajevića, čiji latinski i ćirilički prepis nastavlja stoljetnu tradiciju istočnih i zapadnih uticaja u Boki. Naglašava upotrebu narodnog jezika u književnosti mnogo prije Vuka (Jeronim Pima, Vicko i Dživo Bolica…), ističe peraške pjesmarice i književni rad značajnih Peraštana ‒ Andrije i Vicka Zmajevića, Krsta i Nikole Mazarovića, Nikole Burovića, Andrije i Julija Balovića. Kada je riječ o Dobroti, posebno se zadržava na Ivanu Antunu Nenadiću. Skreće pažnju i na zbrku koju je unosilo korišćenje mletačke latiničke grafije, koja pored toga što nije odgovarala fonetskim karakteristikama narodnog jezika nije imala ni ustaljen način pisanja. Ukazuje i na činjenicu da će jezik, vremenom, postati jedna od najčvršćih veza među žiteljima kotorskih i bokeljskih naselja.
Etimologija kotorske toponimije u centru je autorkinog interesovanja u posljednjem poglavlju ‒ „Toponimi Kotorskog zaliva na austrijskim katastarskim mapama“, u kom, vodeći se etimološkim, često zapretenim putevima, iznosi nekoliko svojih zaključaka koji bi mogli biti podložni daljoj diskusiji, ali predstavljaju zanimljive uvide u istorijat grada i naselja u okolini, poput Peluzice, Mula, Stoliva…, pokazujući što nam sve etimologija otkriva o terenu, ljudima i životu na datom prostoru.
Vođena idejom da napiše kratak jezički vodič kroz istoriju svog grada, koji će uhvatiti ključne momente iz njegove bogate kulturne prošlosti, te biti i važan podsjetnik na nju, ali i početna tačka za mnoga dalja istraživanja i polemike, autorka je, odista, ovim djelom pokazala ne samo zavidno poznavanje literature, pisanih i usmenih izvora vezanih za svoj drevni grad, već i sposobnost da im adekvatno, kritički promišljeno, analitički i sintetički, pristupi. Obilje značajnih informacija povezanih u smislenu cjelinu, spretno, promišljeno i lucidno uhvaćene veze i značenja daju posebnu vrijednost ovom izdanju. A posebnu draž i nesporna činjenica da iza svih slojeva zvučanja i značenja u tekstu, kako smo jednom već primijetili, kroz zapretene puteve jezika i vremena odzvanja bat koraka s kotorskih pločnika.
ENDNOTES
[1] stanka_jankovic@yahoo.com.
SEPARAT PRIKAZA
Separat ovog prikaza (pdf), objavljenog u drugom broju časopisa Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti, možete preuzeti klinom na ovaj link.